16.06.2008. Galerija Vladimir Filakovac - 40 godina postojanja

 

U kulturnom životu, kako uobičajeno nazivamo promicanje umjetničkih vrijednosti u svakodnevici, odnosno u njihovu "emitiranju" u određenom prostoru i vremenu, najbolje se zrcale i razine konzumacije tih brojnih kulturnih sadržaja, a i samoga kulturnog života "definiranog" u toj popularnoj sintagmi. Za njegovu recepciju u društvu i značaj tog složenog procesa, posebnu ulogu imaju upravo institucije koje te različite umjetničke sadržaje programski koncipiraju i "plasiraju" kroz svoju djelatnost.O polivaletnom poimanju kulturnoga života, o brojnim teorijskim interpretacijma, te o njegovim gotovo neiscrpnim inačicama u svakodnevnoj praksi, rječito govore mnoge studije i analize, sažimajući taj fenomen u njegovoj naravi, formi i, najposlije, u funkciji.
Tako je i Narodno sveučilište Dubrava, kulturna institucija nedvojbeno iznimno značajna u promicanju brojnih i različitih umjetničkih i kulturnih sadržaja u svakodnevnom životu negdašnje istoimene zagrebačke općine, potvrdila u proteklim desetljećima svoje javno djelovanje i funkciju. Dakako, ne samo kroz spominjano promicanje kulturnih sadržaja prema profesionalnim kriterijima, već i kroz golemi broj suradnika: likovnih, glazbenih, kazališnih i filmskih umjetnika, književnika i pjesnika, likovnih, glazbenih kritičara i teoretičara, ali i nebrojenih drugih kulturnih djelatnika.
Stoga se u povijesnom pregledu djelatnosti ove kulturne institucije prepoznaje jedna od njezinih temeljenih komponenti upravo u ostvarenoj programskoj djelatnosti, u kojoj se, dakako, i čita ta koncepcijska profilacija. Nekadašnja Galerija Dubrava djelovala je u sklopu ove velike institucije i svoju je izlagačku djelatnost započela, sada već daleke 1968. godine samostalnom izložbom Nives Kavurić-Kurtović, zacijelo jedne od najznačajnijih suvremenih hrvatskih umjetnica, recentnim izborom djela, iz (tada!) aktualnog slikaričinog stvaralaštva, postavljenih upravo u tom prvom dubravačkom galerijskom prostoru. Galerija je tako nazvana po istoimenom zagrebačkom predgrađu, a spomenutom izložbom započela je svoju izlagačku djelatnost, s kojom će u razdoblju od gotovo puna četiri desetljeća i nastaviti visokoprofesionalno promicati stvarne likovne vrijednosti. Suradnja se nastavila s mnogim umjetnicima. Danas, kada se nastojimo barem letimičnim osvrtom toga prisjetiti, možemo konstatirati impoznatan broj od premašenih tri stotine izložbi uglednih hrvatskih umjetnika. Svaka je izložba kataloški obrađena i predstavlja, kao i ona prva, nove radove iz umjetnikova ateljea u kritičkoj interpretaciju uglednog likovnog kritičara, povjesničara umjetnosti, pjesnika… Dakako, ovdje je važno naglasiti i kontinuitet, jer izlagačka djelatnost nije bila nikada prekinuta, pa je, shodno tome, ova galerija mogla odgojiti svoju publiku te, nadasve, utjecati i u konačnici formirati kriterije "konzumacije" umjetničkih djela. Na tim je zasadama i gradila svoju izlagačku koncepciju, promičući prvenstveno umjetničke poetike stvarane u klasičnim likovnim medijima. Stoga je i novi prostor galerije, koji se nalazi u sklopu još nedovršenog zdanja Kulturnog centra, promijenio dotadašnji naziv i nazvan je prema imenu i prezimenu jednog od naznačajnih hrvatskih slikara druge polovine 20. stoljeća – Vladimira Filakovca. Galerija nosi slikarevo ime od 2003. godine i zbog tog što je njegovo djelo trajni prilog hrvatskoj umjetnosti, ali i činjenice da je taj veliki majstor kista živio i stvarao sve do svoje smrti u zagrebačkoj Dubravi, u Osječkoj ulici.
Tako se i svojim nazivom Galerija Vladimir Filakovac preciznije kontekstuira na suvremenoj hrvatskoj likovnoj sceni kao respektabilan prostor u kojemu izlažu i najznačajniji suvremeni umjetnici. Ovome u prilog govore i brojna umjetnička djela koja se čuvaju u fundusu ove galerije, iz kojega je izabran manji dio da bi ga tijekom trajanja ove prigodne izložbe mogla vidjeti naša kulturna javnost.
                                                                                                                      Milan Bešlić

 Popis izloženih djela: 

  1. Dubravka Babić, Bez naziva, suha igla, 50x35 cm, 1985.
  2. Želimir Borić, Bez naziva, bakropis, 39x30 cm, 1996.
  3. Danijel Butala, Bez naziva, tuš na papiru, 100x70 cm, godina nepoznata
  4. Boris Demur, Ono si što voliš, a ne ono što voli tebe…spiralno…,  akril na polukartonu,
                           100x70 cm, 2004./2006.
  5. Sebastijan Dračić, Bez naziva, ulje na platnu, 50x70 cm, 2007.
  6. Vinko Fišter, Bez naziva, kombinirana tehnika na papiru, 70x50 cm, 1970.
  7. Ivo Friščić, Bez naziva, bakropis, 90x68 cm, godina nepoznata
  8. Nikolina Ivezić, Woman, objekt, 30x40 cm, godina nepoznata
  9. Nives Kavurić Kurtović, Mondo spietato, kombinirana tehnika na papiru, 70x70 cm, 1968.
10. Ivan Kožarić, Bez naziva, pastel, 70x50 cm, 2007.
11. Ivan Kuduz, Terra magica, serigrafija, 70x68 cm, 2001.
12. Vatroslav Kuliš, Bez naziva, akril na platnu, 80x100 cm, 1991.
13. Ivan Lacković Croata, Aue crux spes Croatica, grafika/akvarel, 70x50 cm, 1998.
14. Milena Lah, Bez naziva, akril na papiru, 30x40 cm, 1997.
15. Ivan Lesiak, Krleža - skica II, reljef/lim, 27,5x76 cm, 1974.
16. Tihomir Lončar, U vrtu, ulje na panelu, 50x70 cm, 2007.
17. Ivan Lovrenčić, Bez naziva, ugljen na papiru, 61x44 cm, 1967.
18. Vlado Martek, Iz grafičke mape Neću, serigrafija, 35,7x30,5 cm, 1985.
19. Vlado Martek, Iz grafičke mape Neću, serigrafija, 30x35 cm, 1985.
20. Vlado Martek, Iz grafičke mape Neću, serigrafija, 41,8x31,7 cm, 1985.
21. Vlado Martek, Iz grafičke mape Neću, serigrafija, 35,6x30,9 cm, 1985.
22. Zdravko Pal, Bez naziva, akril na platnu, 150x190 cm, 2007.
23. Ratko Petrić, Orator, serigrafija, 70x100 cm, 1972.
24. Izidor Popijač - Žiga, Bik, patinirana terakota, 37x62x80 cm, 2006.
25. Lada Primorac, Bez naziva, batik na svili, 90x90 cm, 2008.
26. Ivica Propadalo, Bez naziva, gvaš, 2x20x28 cm, 1986.
27. Ivan Rabuzin, Bez naziva, tuš na papiru, 50x35 cm, 1985.
28. Hanibal Salvaro, Bez naziva, glazurni reljef, 30x30 cm
29. Zlatko Sirotić, Boljun, akrilik na platnu, 100x120 cm, 2007.
30. Ljubomir Stahov, Koncert u prirodi, bakropis, 67x49 cm, 1978.
31. Vesna Šantak, Bijeg u Egipat, kombinirana tehnika, 31x37x25 cm, 2007.
32. Duško Šibl, Faust, akrilik na platnu, 90x120 cm, 2004./2006.
33. Diana Šimek, Plesač, akril na platnu, 80x60 cm, 2005.
34. Miroslav Šutej, S-M-1, sitotisak, 49x49 cm, 1968.
35. Šimun Šutej, Bez naziva, digitalna grafika, 2007.
36. Martina Vrbanić, Toy cars, drvorez, 50x60 cm, 2006.
37. Milan Zoričić, Bez naziva, akril na platnu, 43x43 cm, godina nepoznata

 

 

(tekst i slike - iz kataloga izložbe Fundusa Galerije Vladimir Filakovac-

40 godina postojanja, 16. 06.- 03.07. 2008.)

 

NARODNO SVEUČILIŠTE DUBRAVA

Galerija Vladimir Filakovac

Zagreb, Dubrava 51 a